www.e-insitu.com

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Home RAZNO Izvještaj s konferencije ASMOSIA-e

Izvještaj s konferencije ASMOSIA-e

E-mail Ispis
Ocjena: / 8
LošeOdlično 

asmo

Mladen MATIJACA, dipl. konzervator-restaurator
Iva PADUAN, dipl. konzervator-restaurator


Deveta međunarodna konferencija Udruge za proučavanje mramora i drugih vrsta kamena u antici (Association for the Study of Marble and Other Stones In Antiquity, ASMOSIA) održana je od 8. do 13. lipnja 2009. godine u španjolskom gradu Tarragoni. Na konferenciji koju je organizirao katalonski Institut za klasičnu arheologiju sudjelovalo je 270 znanstvenika iz područja geologije, arheologije i arhitekture.

ČIME SE BAVI ASMOSIA?
Zadatak ove udruge je razmjena znanja među članovima na svim područjima vezanim uz proučavanje mramora i drugih vrsta kamena od povijesnoumjetničkog ili arheološkog značaja. Ta se razmjena ostvaruje povremenim aktivnostima udruge; izdavanjem časopisa, organiziranjem sastanaka te izdavanjem zbornika radova.
Tijekom šest dana, koliko je konferencija trajala, znanstvenici iz Španjolske, Belgije, Norveške, Italije, Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Turske, Grčke, Egipta, Tunisa i Amerike raspravljali su i razmjenjivali nove spoznaje vezane uz kameni materijal korišten u antici. Geolozi su izlagali rezultate istraživanja sastava kamena, a arheolozi i arhitekti načine njegove primjene u antičkim građevinama i drugim kulturnim dobrima. Radni jezik konferencije bio je engleski.

NAŠI PREDSTAVNICI U TARRAGONI
S ciljem prezentiranja rada na prikupljanju uzoraka kamena i relevantnih informacija o antičkim kamenolomima u Hrvatskoj, o čemu je u našem časopisu već bilo riječi, na konferenciji su sudjelovali Ivo Donelli, voditelj ovog projekta i voditelj specijalističkog usmjerenja za konzervaciju-restauraciju kamena Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije, te Iva Paduan i Mladen Matijaca, oboje diplomirani studenti ovog odsjeka, a danas suradnici splitskog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda. Pridružio im se Ozren Radovanović iz tvrtke Neir d.o.o. Rezultat obavljenog posla je baza podataka o svim antičkim kamenolomima na istočnoj obali Jadrana, koja se sastoji od softverskog dijela, u kojem su fotografije i opis kamena, i ploče sa kamenim uzorcima.
Uz prezentaciju, od jednake je važnosti bilo prikupiti informacije o tome kako se u svijetu izrađuju slične baze podataka te koje podatke o kamenu svaka baza mora sadržavati kako bi postala dio globalne mreže podataka. Naime, jedna takva globalna baza podataka o kamenu upravo zaživljava na internetu. Ovakva baza, koja bi bila dostupna svima, omogućila bi brzo i jednostavno traženje odgovarajuće vrste kamena prilikom izvođenja svakog konzervatorsko-restauratorskog zahvata.

O ČEMU SE GOVORILO NA KONFERENCIJI
Devetu konferenciju ASMOSIA-e pozdravnim su govorima otvorili rektor Sveučilišta Rovira i Virgili, prof. Francesco Xavier Grau, predsjednik ASMOSIA-e prof. Y. Maniatis, te predsjednica Organizacijskog odbora 9. Konferencije, prof. I. Roda. Na ovogodišnjoj konferenciji poseban je naglasak stavljen na simbolizam kamenja – lokalnog i uvoznog – a izlaganja su podijeljena u osam tematskih cjelina, koje u nastavku pobliže opisujemo.

Određena arheološka pitanja:  upotreba  mramora
U ovoj je grupi bilo četrnaest izlaganja koja su se bavila uvozom, cijenama, eksploatacijom, kemijskim analizama mramora, prenamjenom već postojećih mramornih predmeta te identifikacijom funkcije i porijekla određenih mramornih ulomaka. Naime, postojeći gradbeni elementi građevina nerijetko se skidaju i koriste kao jeftiniji i već obrađeni elementi za novije građevine. Interpretaciju spomenika dodatno otežava učestalo "preklesavanje".

Određivanje podrijetla mramora
Drugi radni dan konferencije započeo je temama koje se bave istraživanjem podrijetla mramora. U ovoj je grupi bilo sedam predavanja.
S obzirom na veliku raznolikost mramora, koji se ponekad razlikuju tek u nijansama, razvijene su brojne metode za određivanje njihovog podrijetla. Za analizu se koriste različite optičke i fizikalno-kemijske metode: MGS (Maximum Grain Size) metoda, analize stabilnim ugljikovim i kisikovim izotopom, rasterska elektronska mikroskopija, rentgenska difrakcija, analiza elemenata u tragovima (Sr/Nd izotopi). Osim što daju podatak o izvornom kamenolomu, ovim metodama moguće je odrediti i točan geološki sloj unutar pojedinog kamenoloma iz kojega je kamen izvađen. Na temelju tih podataka može se odrediti i vrijeme u kojem je građevina ili skulptura izrađena
Obrađeni su kamenolomi u Cap de Gardu (Alžir), mramorne skulpture iz Butrinta (Albanija), mramor iz Thassosa, mramor iz Mauritanije Tingitane (Maroko), podrijetlo mramora Greco Scritto, te podrijetlo mramora iz "Svetišta bogova" sa Samotrake.

Određivanje podrijetla ostalih vrsta kamena
U istom radnom danu obrađeno je sljedećih pet tema: upotreba antičkog kamena u povijesnim građevinama i spomenicima Turske, proučavanje litofacijesa građevinskog kamena u Maroku, srednjovjekovni kamenolomi u zapadnoj Norveškoj, određivanje kamenih blokova upotrebljenih za amfiteatre u Thysdrusu i Thapsusu te primjena prijenosnog rentgena kao nedestruktivne metode za analizu kamena.
U poslijepodnevnom terminu izložena je prva grupa postera sa sedamdesetak prezentacija. Prezentacije postera također su predstavljale rezultate najnovijih istraživanja podrijetla, transporta, primjene i prenamjene mramora. Zbog velikog broja postera, ovdje smo izdvojili samo neke, za naše proučavanje kamena vrlo zanimljive: Rimski kapiteli iz Sirmiuma, Srbija, radi korelacija s rimskim kapitelima na Peristilu Dioklecijanove palače u Splitu, Proizvodnja kamena u kamenolomima rimske provincije Dalmacije na Braču, gdje se opisuje opskrba Salone i Dioklecijanove palače bračkim kamenom, Kriterij prikladnosti određenog mramora prilikom restauratorskog zahvata, gdje se navodi cijeli niz zahtjeva na koje treba odgovoriti prije bilo kakvog restauratorskog zahvata. Za naš je rad vrlo koristan bio poster pod nazivom Potvrđivanje autentičnosti mramornih skulptura proučavanjem izvornosti: Nova baza podataka za jugoistočne azijske mramore, s informacijama o analizama potrebnim za potpuno određivanje podrijetla mramora i smjernicama za razvijanje naše baze podataka o kamenu na istočnoj obali Jadrana.

Napredak u tehnikama određivanja podrijetla kamena; metode i baze podataka
Predavanja održana trećega dana konferencije bila su osobito zanimljiva za sve koji, kao i mi, razvijaju bazu podataka. Predavanja su, među ostalim, dala smjernice o standardnim podatcima koje svaka takva baza mora sadržavati, kako bi bila upotrebljiva i za korisnike izvan granica pojedine zemlje.
Grupa je sadržavala pet tema koje su se bavile istraživanjem svojstava kamena primjenom različitih metoda analize. Budući da uobičajene metode za identifikaciju mramora ponekad nisu dovoljne za točno utvrđivanje njegovog podrijetla, razvijena je još jedna metoda za određivanje vrste mramora. Ova metoda je bazirana na TDS metodi mjerenja ukupnih otopljenih krutina iz mramora i karbonatnih stijena te ima mogućnost točnog određivanja vrsta kamena sa bliskih lokacija.
Restauratore kamena i geologe svakako će zanimati izlaganje o novoj bazi podataka nazvanoj MissMarble, koja je nastala kao rezultat objedinjavanja više različitih baza, a obuhvaća rezultate analiza mramornih stijena i predmeta od mramora. Cilj joj je da svi prikupljeni podaci budu na jednom mjestu i svima dostupni. Baza je podijeljena na nekoliko sastavnica: identifikacija uzoraka, metode korištene za analizu, boja i sklop uzorka, mineraloški sastav, tekstura, kemijski i geokemijski sastav, te fizička svojstva. Razvijanjem metoda analize i njihovim svrstavanjem u baze olakšano je određivanje podrijetla kamena na koji nailazimo prilikom obnove građevine i skulpture, te razumijevanje uporabe materijala kroz godine.
Istog je dana započela svoja izlaganja grupa nazvana:

Transport i trgovina kamenjem
Grupa je sadržavala pet tema koje su se bavile  metodama transporta unutar antičkih kamenoloma te prijevozom kamenog materijala od kamenoloma do njegovog konačnog odredišta. Jedna tema bavila se brodovima koji su prevozili kameni materijal (navis lapidaria), pokušavajući razjasniti jesu li ti brodovi bili posebno građeni za tu svrhu ili su samo adaptirani. Jasnih saznanja o vrsti tog broda, nažalost, još uvijek nema.
Sljedeća tema bavila se trgovačkim ugovorima sklapanima između vlasnika broda i naručitelja. Istraživanja su pokazala da su u antici postojale tri vrste ugovora: locatio-conductio loci in nave - o zakupu prostora u brodu, operarum - o kapetanovim uslugama prijevoza, te locatio-conductio navis per aversionem - o zakupu cijelog broda.
Posljednja tema vezana je za projekt Europske Unije kojem je cilj zaštita antičkih kamenoloma kroz razne aktivnosti koje kamenolom mogu održati kulturno aktivnim. Projekt se zalaže za očuvanje znanja o kamenolomima, pri čemu je naglasak stavljen na nekoliko bitnih pitanja: prepoznavanje povijesnih kamenoloma kao važnog dijela povijesnog naslijeđa, olakšavanje pristupa povijesnim kamenolomima u Europi, prepoznavanje mogućih dobrobiti koje nude povijesni kamenolomi za suvremenu umjetnost i povijesno naslijeđe te strateški razvoj najboljeg načina za predstavljanje kamenoloma kao dijela kulture. Uz ovo, nastoji se omogućiti sustav online informiranja putem baze podataka koja uključuje preko dvije tisuće kamenoloma iz Europe, te javno prezentiranje kamenoloma u sklopu turističke ponude, muzejskih aktivnosti ili umjetničkih radionica.

Kamenolomi i geologija: tehnologije vađenja kamena, novi kamenolomi, obrada kamena, rizici i zaštita kamenoloma
Grupa u kojoj su predstavljeni novootkriveni kamenolomi te nova saznanja vezana uz novije i već poznate kamenolome, sadržavala je čak trinaest tema. Među dosad nepoznate kamenolome spadaju kamenolomi iz zapadnog dijela Male Azije i kamenolomi s područja Aphrodisiasa. Neki od nanovo istraženih kamenoloma su kamenolomi u Eritreji, u Hierapolisu u Phyrgiji (Turska), u Silsili (Egipat) i kamenolom Almadén de la Plata (Španjolska). Provedena istraživanja donose nove spoznaje o načinu vađenja kamena, o potrebama zbog kojih su otvarani novi kamenolom te o mogućnostima datiranja kamena na osnovi usporedbi tragova alata zaostalih u kamenolomima s tragovima na kulturnim dobrima. Zanimljivo je naglasiti da se jedna od tema bavila kamenom iz kamenoloma Vinkuran pored Pule, koji je korišten za gradnju pulske arene. Navodi se i kako je tada eksploatirani sloj kamenoloma bio izvrstan materijal za izradu skulptura.
Istoga je dana, poslijepodne, u hodniku ispred predavaonice izložena druga skupina postera, njih sedamdeset, među kojima je bio i naš poster Antički kamenolomi na istočnoj obali Jadrana s naglaskom na otok Brač. Ovaj je poster prezentirao naš rad na sakupljanju kamenih uzoraka i izrade baze podataka koja sadrži informacije o svakom pojedinom uzorku kamena. Hrvatsku su, osim našeg, predstavljala još dva postera: jedan se bavio antičkim kamenolomima i proizvodnjom sarkofaga na južnoj granici Pannonie Superior, a drugi tehnikama vađenja kamena.

Pigmenti i oslikavanje mramora, određivanje autentičnosti
Posljednji dan konferencije otvorila su tri predavanja na temu novih spoznaja o završnoj obradi skulptura, odnosno o njihovom bojenju. Kako su istraživanja polikromije na antičkim spomenicima i skulpturama u punom zamahu, posljednjih je godina dobiveno puno novih informacija, a pred istraživačima su se našla nova pitanja. Primjerice, zašto su kamene skulpture bojane i pozlaćivane; jesu li u pozadini toga ideološki i politički razlozi, ili nešto treće. U potrazi za odgovorom na ovo i druga pitanja, istraživači se danas koriste najsuvremenijim tehničkim pomagalima, poput optičke mikroskopije, UV-fluorescencije, rendgenskog zračenja, polarizacijskog mikroskopa, Ramanove spektroskopije, infracrvene spektroskopije s Fourierovom transformacijom...

Simbolizam kamena: Lokalni i uvezeni materijali
Konferencija je zaključena grupom od sedam izlaganja na temu simbolizma kamena. U ovom je poglavlju bilo nekoliko izuzetno zanimljivih izlaganja vezanih uz izbor kamenog materijala. Vladari antičkog svijeta kamen su birali ovisno o njegovoj namjeni, jer pojedine vrste kamena, zajedno sa svojom bojom, prožete su simbolizmom. Ovisno o izgledu i kvaliteti, različite vrste kamena korištene su u različite svrhe.
Lokalni i manje kvalitetan kamen korišten je za manje važne, uglavnom profane svrhe. Od kvalitetnijeg kamena, uglavnom mramora, građeni su hramovi i carske palače. Predmeti koji su imali značajniju ulogu u pravilu su izrađivani od obojenih mramora egzotična izgleda. Na primjer, rimske urne iz I. st. izrađivane su od zlatno-smeđeg alabastera, crvenog porfira ili crvenog granita. Urnama je, ovisno o bojama, pridavano simboličko značenje koje je označavalo socijalno razlikovanje i prestiž.
Zanimljiva je bila tema vezana za obnovu Rima nakon Velikog požara 64. god., kada se za obnovu uvozio kamen iz Grčke umjesto da se koristi lokalni kamen iz Carrare. Istraživači su ponudili dva odgovora na pitanje zašto je to bilo tako. Prvi je da je u Rimskom Carstvu postojao uhodani "sistem kamenoloma" (ratio marmorum). Naime, srednjezrnati bijeli mramor klesao se u blokove koji su se transportirali po cijelom svijetu, a bio je pogodan za izradu arhitektonskih elemenata i reljefa koje su obrađivali vješti atički majstori. Drugi je razlog simboličke naravi; postavljena je teorija da je uvezeni pentelički mramor bio pokazatelj značaja vladara, Domicijana. Budući da je Domicijan bio opčinjen helenističkom kulturom, htio je prikazati vezu Rima i Atene, u ime nekadašnje atenske slave, stvorivši pentelički grad svoje božice Atene/Minerve.
Kao interesantnu temu istaknuli bismo simbolizam Sunca za vrijeme egipatskih vladarskih dinastija. Znanstvenici su u Egiptu istraživali simbolizam Sunca pripisan silikatnim pješčenjacima. Obelisci, skulpture i reljefi u Egiptu često su rađeni od silikatnih pješčenjaka (kvarcita), smatranih "kamenjem najsličnijem Suncu". Istraživači su uočili da je najveća potrošnja silikatnih pješčenjaka povezana s periodima u kojima je vladao kult Sunca. Ono što je svojstveno za navedeni pješčenjački kamen, jest očaravajući zlatasti sjaj koji ga izdvaja od ostalih vrsta kamena i čini najprikladnijim simbolom Sunca.

ZAVRŠNI OSVRT
Konferencija je bila prilika za razmjenu ideja, znanja i iskustava te osvježavanje postojećih i sklapanje novih poznanstava. Posebno bismo željeli izdvojiti profesora Aurelija Alvareza s katalonskog Instituta za klasičnu arheologiju, koji nas je i pozvao na sudjelovanje, profesoricu Isabelu Rodá s istog Instituta, koja surađuje s nekoliko hrvatskih arheologa, te profesora Lorenza Lazzarinija s Arhitektonskog instituta u Veneciji.
Najvažniji kontakt kojega smo ostvarili za vrijeme trajanja konferencije jest onaj s Institutom Geoznanosti Sveučilišta u Tübingenu u Njemačkoj. Stručnjaci ovoga instituta izradili su veliku bazu podataka o mramorima pod nazivom "MissMarble", koja će uskoro biti objavljena na internetu. Izrazili su potporu našim nastojanjima oko istraživanja svojstava kamena te spremno ponudili da određene analize obave u svojoj ustanovi. Takav je posao, naime, u Hrvatskoj prilično skup. Također su zainteresirani da rezultate našeg dosadašnjeg istraživanja povežu sa svojom bazom. Na taj bi način naša baza postala dio europske i svjetske baze kamena.
Na konferenciji su predstavljeni i prvi rezultati projekta zaštite i prezentacije antičkih kamenoloma, kojega je pokrenila Europska Unija, a razradio Odjel za geologiju i geografiju Sveučilišta u Salzburgu. U njega bismo se i mi željeli uključiti, unoseći podatke o našim kamenolomima u online bazu podataka europskih kamenoloma. Njihov rad na području zaštite ovih prostora može nam poslužiti kao model za zaštitu, oplemenjivanje i oživljavanje naših kamenoloma.
Sudjelovanje na ovom znanstvenom skupu bilo nam je vrlo korisno, prvenstveno stoga što smo dobili smjernice za daljnji rad na bazi podataka. Također, spoznali smo da stečeno znanje i podaci koje prikupimo nisu ni od kakve koristi ukoliko ostanu dostupni samo uskom krugu ljudi. Zato nam je želja da sve značajne informacije o antičkom kamenu i kamenolomima uvrstimo u dvije postojeće online baze, kao naš doprinos hrvatskoj i svjetskoj kulturnoj baštini.

Zahvale
Na kraju želimo zahvaliti našim sponzorima, gospodinu Anti Sanaderu, županu Splitsko-dalamatinskom, te gospodinu Lukši Novaku, direktoru Zračne luke Split-Kaštela. Prepoznavši vrijednost našega rada, omogućili su nam sudjelovanje na ovoj konferenciji. Zahvaljujući njima, naš se rad nastavlja razvijati i izvan granica Republike Hrvatske.




Objavljeno: 15. rujna 2009.







Lektorirano 2. studenog 2011. (M. G. Milić)

asmosia_001Prezentacije postera

asmosia_002

Uzorci mramora i drugih vrsta kamena

asmosia_003

Ozren Radovanović, Iva Paduan, Ivo Donelli i Mladen Matijaca ispred plakata Antički kamenolomi na istočnoj obali Jadrana s naglaskom na otok Brač

asmosia_004

Mladen Matijaca prezentira plakat

asmosia_005

Pred ulazom u antički kamenolom Medol

asmosia_006m

Kristina Džin, Vesna Girardi-Jurkić i Ivo Donelli s Katalogom umjetnina restauriranih na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju 1997-2007.

  No Comments.
Discuss this item on the forums. (0 posts)

Login Form