www.e-insitu.com

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Home PRAKSA Konzervatorsko-restauratorski zahvat na ikoni s prikazom Bogorodice s Djetetom iz XVI. ili XVII. st.

Konzervatorsko-restauratorski zahvat na ikoni s prikazom Bogorodice s Djetetom iz XVI. ili XVII. st.

E-mail Ispis
Ocjena: / 21
LošeOdlično 

ikona

Jurica MATIJEVIĆ, docent (voditelj specijalističkog usmjerenja konzervacija-restauracija štafelajnih slika i polikromiranog drva)
Ivka LIPANOVIĆ (dipl. konzervator-restaurator)
Sagita Mirjam SUNARA, viši asistent
Mr. sc. Katarina HRASTE, viši predavač




S A Ž E T A K

U Nacionalnom muzeju Slovenije i ove je godine priređena izložba strukovnih plakata iz područja konzervacije-restauracije. Izložba je trajala od 26. do 31. svibnja, a specijalističko usmjerenje za konzervaciju i restauraciju štafelajnih slika i polikromiranog drva Odsjeka za konzervaciju-restauraciju UMAS-a predstavilo se plakatom o konzervatorsko-restauratorskom zahvatu na ikoni s prikazom Bogorodice s Djetetom iz XVI. ili XVII. stoljeća, iz Muzeja grada Korčule. Zahvat na umjetnini bio je predmet diplomskog rada Ivke Lipanović, a obavljen je pod mentorskim vodstvom docenta Jurice Matijevića. Tekst plakata, kojega ovdje donosimo kao članak, priredila je Sagita Mirjam Sunara prema dokumentaciji Ivke Lipanović. Na engleski jezik prevela ga je mr. sc. Katarina Hraste.
Korčulanska ikona djelo je nepoznatog majstora kretsko-venecijanske škole,  a rađena je u tehnici tempere. Zatečena je u izrazito lošem stanju: drvo je bilo izjedeno crvotočinom, a na velikom dijelu površine nedostajao je oslik. U cijelosti je bila preslikana i prekrivena debelim slojem nečistoće. Prilikom izvođenja zahvata, restauratori su se susreli s problemom krivljenja drvenog nositelja i šatorastog odizanja slikanog sloja.

 

Povijesnoumjetnička bilješka

U Gradskom muzeju Korčule čuva se ikona na drvu s prikazom Bogorodice s Djetetom, rad nepoznatog majstora kretsko-venecijanske škole iz XVI. ili XVII. stoljeća (Sl. 1). Slika je rađena u tehnici tempere. Pravokutnog je oblika, dimenzija 38.2 x 28.2 x 2 cm (visina x širina x debljina). Prikazuje tip Bogorodice Madre della Consolazione (Bogorodica od Utjehe).
Pozadina likova je zlatna. Bogorodica je prikazana u tričetvrt profilu, glave blago nagnute prema Djetetu kojega objema rukama drži sa svoje desne strane. Odjevena je u zelenu haljinu i zaogrnuta je tamnocrvenim maforionom obrubljenim zlatnim vezom s motivom zvjezdica upisanih u romboid, uklopljenih u motiv pisma. Krajevi maforiona uhvaćeni su zlatnom kopčom na Bogorodičinim prsima. Na ramenima i glavi Bogorodice nalaze se bogato stilizirane zvijezde. Krist je odjeven u narančastocrveni himation urešen stiliziranim zlatnim cvjetovima i zvjezdicama. U lijevoj ruci drži odmotani svitak s natpisom koji se danas, zbog oštećenosti, teško čita, ali je vjerojatno glasio: "ΠNA KV’ EΠ ’EME' TY ’HNEKEN ’' EXPICE ME". Tekst je citat Lukina Evanđelja 4,18: "Na meni je duh Gospodnji, jer me pomazao". Nalazimo ga na još nekoliko ikona u Dalmaciji, među ostalim i na onoj slikara Nikole Zanfuria iz Galerije umjetnina u Splitu, s kojom korčulanska ikona pokazuje velike sličnosti.
Ikona je u prošlosti bila preslikana na način da nova slika prati izvorni crtež. Preslik je, međutim, vremenom jako potamnio učinivši sliku tamnosmeđom, gotovo crnom.


Opis zatečenog stanja, analiza izvorne tehnologije i uzroka propadanja

Ikona Bogorodice s Djetetom zatečena je u izrazito lošem stanju. Drveni nositelj bio je u potpunosti izjeden crvotočinom, što mu je smanjilo čvrstoću i uzrokovalo znatna oštećenja slikanog sloja (Sl. 2). Znatni gubitci slikanog sloja najvećim su dijelom posljedica dugogodišnje izloženosti slike neprimjerenim mikroklimatskim uvjetima u prostoru zapuštene palače Lešić u gradu Korčuli. Oštećenja su bila dodatno pojačana krivljenjem drvene podloge, nastalim zbog pogreške u gradnji slike. Naime, daska na kojoj je slika rađena dobivena je tangencijalnim rezom, a oslik je rađen na strani koja je okrenuta prema srži drveta, odnosno onoj koja se više krivi. Gotovo neoštećena ostala je samo desna strana slike, ona koja je imala manji postotak mlađeg drva. Na lijevoj su strani daske dimenzionalne promjene nositelja uzrokovane oscilacijom parametara okoliša bile jače izražene.
Na većem dijelu površine oštećenja slikanog sloja sežu do preparacije. Na mjestima gdje i ona nedostaje uočavaju se linije urezane u površinu drveta. One su trebale osigurati bolje prianjanje preparacije uz podlogu. Preparacija je tutkalno-kredna, žućkasto-bijele boje, nanesena u debelom sloju. Aureole Bogorodice i Isusa, kao i čitava pozadina, rađene su na bolusnoj pozlati te bogato ukrašene puncama. Bolus je oker boje. Pozlata je na većem dijelu pozadine gotovo potpuno isprana; bolje je sačuvana tek u udubljenjima punca.
Iznad podslika nalazi se nekoliko lazurno nanesenih slojeva boje. Izvorno, lak je prekrivao cijelu površinu slike, s izuzetkom Bogorodičinog maforiona. Na njemu se nalazila tamnocrvena lazura.
Debeli sloj boje kojim je slika preslikana zapunio je punce na pozlaćenim površinama. Tamnjenjem boje likovni prikaz postao je gotovo neprepoznatljiv, a naslage nečistoće na površini slike dodatno su otežavale njeno iščitavanje. Jača diskoloracija preslika u gornjem sloju boje vjerojatno je posljedica premazivanja slike uljem.


Istraživanje

Analiza drveta provedena je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Utvrđeno je da ono najvjerojatnije pripada botaničkom rodu Canarium spp. Vizualnim pregledom utvrđeno je da insekti koji su napali drvo pripadaju porodoci Anobiidae (vrste Nicobium castaneum i Anobium punctatum) i rodu Coleoptera.
Analiza broja i rasporeda slojeva obavljena je mikroskopiranjem površine slike, a mikroskopsko ispitivanje poprečnih presjeka uzoraka dalo je još točnije podatke o njenoj stratigrafiji. Rentgenskim snimanjem potvrđeno je da na ikoni postoje dva oslika. Zatečeni oslik uglavnom je pratio linije izvornog crteža, tek je Isusova ruka, ona u kojoj drži svitak, u cijelosti bila preslikana crnom bojom (Sl. 3). Stupanj očuvanosti izvornog slikanog sloja utvrđen je otvaranjem sondi (Sl. 5).
Mikrokemijskim ispitivanjem dokazana je prisutnost tutkala u izvornoj preparaciji. Kod uzorka bijele boje s kopče Bogorodičinog maforiona dokazana je prisutnost olovne bijele.


Konzervatorsko-restauratorski zahvat

Konzervatorsko-restauratorski zahvat na umjetnini bio je predmet diplomskog rada studentice Ivke Lipanović, a obavljen je pod mentorskim vodstvom Jurice Matijevića na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu.
Već po dopremanju umjetnine u radionicu restauratori su se suočili s problemom krivljenja drvenog nositelja i šatorastog odizanja slikanog sloja čak i kod najmanjih promjena relativne vlažnosti. Radovi su se, stoga, obavljali u prostoriji sa strogo kontroliranim mikroklimatskim uvjetima.
Ravnanje nositelja izvršeno je u klimatskoj komori. Slikani sloj višekratno je podljepljivan jesetrinim tutkalom (10 %, Sl. 4). Na nekim mjestima podljepljivanje je izvršeno metodom bušenja (punktiranja). Najveće šatorasto odignuće nalazilo se na desnoj strani slike, u predjelu Bogorodičinog maforiona. Kako je površina slikanog sloja na tom dijelu bila veća od površine drvenog nositelja, a nije ju bilo moguće povećati ni nakon dugotrajnog boravka ikone u prostoriji s visokom relativnom vlažnošću, trebalo je ukloniti vrh odignuća kako bi se slikani sloj spustio i izravnao.
Slika je čišćena postupno. Prvo je mehanički, pod mikroskopom, uklonjen preslik. Izvorni lak nije se odmah uklanjao, no manja oštećenja ipak se nisu mogla izbjeći (Sl. 6). Osobita je pažnja posvećena čišćenju Bogorodičinog maforiona, gdje se preslik uklanjao pazeći da ne dođe do oštećivanja crvene lazure. Kako je prilikom mehaničkog čišćenja dolazilo do oštećivanja pozlate, odlučeno je da će se ti dijelovi slike čistiti kemijski (Sl. 7). Nakon pokusnih ispitivanja, kao otapalo odabrana je mravlja kiselina.
Diskolorirani izvorni lak potom je uklonjen dimetil-sulfoksidom.
Budući da je drveni nositelj bio jako oštećen djelovanjem drvnih insekata, najoštećenija mjesta trebalo je sanirati kitiranjem. Kanali su prvo mehanički očišćeni od izmeta i drvne prašine. Kako bi se osiguralo bolje vezivanje kita, drvo je zatim premazano otopinom Klucela E u etanolu (10%). Korišten je kit od 10-postotnog Klucela E u etanolu uz dodatak mikrobalona. Ovaj se kit mogao uštrcavati i u šupljine.
Kako bi se bolje definirao obris ikone, koji je nagrizanjem crvotočinom bio znatno narušen, rekonstruirano je veliko oštećenje u njenom gornjem rubnom dijelu (Sl. 8). Za rekonstrukciju je korišteno balsa drvo. Kako bi se osigurala reverzibilnost zahvata, ono nije zaljepljeno izravno na drvenu ploču, već na tanak sloj kita koji je prethodno na nju nanesen. Za ljepljenje je korišteno PVA ljepilo tvorničkog naziva Drvofix. Rekonstruirane površine retuširane su. Za retuš su korištene boje koje kao vezivo za pigment sadrže Klucel E (5% u etanolu i diaceton-alkoholu). Ovakav izbor veziva omogućava kasnije lako uklanjanje retuša bez oštećivanja izvorne preparacije. Retuširanjem drvenog nositelja dobiven je smireniji izgled podloge, bez prikrivanja informacija koje on u sebi nosi, primjerice tragova dijagonalnog zarezivanja drveta ili tragova punciranja vidljivih na oštećenom dijelu ikone. Usto, pažnja promatrača usmjerena je na likovni prikaz (Sl. 10).
Provedena je lokalna konsolidacija drvenog nositelja s poleđine otopinom Klucela E u etanolu (10 %).
Unutar oštećenja slikanog sloja nanesena je preparacija koja kao vezivo sadrži Klucel E (10 % u etanolu), a kao punilo šampanjsku kredu. Podslik je rađen pigmentima vezanim smjesom 5-postotne otopine Klucela E u etanolu i diaceton alkohola (1:1). Kao međulak korišten je Paraloid B72 u toluenu (20 %). Za retuš su korištene boje pripravljene od pigmenata vezanih kanadskim balzamom. Kako bi se ujednačio sjaj slikanog sloja, slika je na kraju lakirana otopinom  Regalreza 1094 u toluenu (30 %). Taj se lak nije nanosio preko pozlate (Sl. 9).
Kako bi se ikona dodatno zaštitila, izrađena je posebna kutija od beskiselinskog kartona, stirodura i platna u kojoj će se čuvati i izlagati (Sl. 11). U izradi kutije pomogli su restauratori Državnog arhiva u Splitu.


- - -


Objavljeno: 1. lipnja 2009.








Lektorirano 2. studenog 2011. (M. G. Milić)

ikona_001
Sl. 1 Zatečeno stanje

ikona_002Sl. 2 Detalj zatečenog stanja

ikona_006Sl. 3 Rentgenski snimak

ikona_008Sl. 4 Podljepljivanje nestabilnog slikanog sloja

ikona_009Sl. 5 Sondiranje

ikona_010Sl. 6 Slika nakon uklanjanja preslika, prije čišćenja laka

ikona_011Sl. 7 Detalj izvorne pozlate nakon čišćenja

ikona_013Sl. 8 Rekonstrukcija oštećenja drvenog nositelja

ikona_017Sl. 9 Nanošenje laka

ikona_018Sl. 10 Slika nakon konzervatorsko-restauratorskog  zahvata

ikona_019Sl. 11 Kutija za izlaganje i pohranu









 

  No Comments.
Discuss this item on the forums. (0 posts)

Login Form

404 Not Found

404 Not Found

/RequestFormattedAds.aspx was not found on this server.


Resin-3.0.18 (built Fri, 24 Feb 2006 02:47:03 PST)