www.e-insitu.com

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Home IZ STRUKE Konzervatorsko-restauratorski radovi na Peristilu

Konzervatorsko-restauratorski radovi na Peristilu

E-mail Ispis
Ocjena: / 33
LošeOdlično 
2peristil
Mr. sc. Goran NIKŠIĆ
Sagita Mirjam SUNARA

S A Ž E T A K
Na početku trećeg tisućljeća započinje projekt cjelovite obnove i zaštite Peristila, najreprezentativnijeg i najbolje očuvanog dijela splitske carske palače, simbola i srca grada. U njemu su se nagomilali povijesni slojevi, ali i problemi vezani uz konzervaciju graditeljske baštine. Prvom fazom konzervatorsko-restauratorskih radova obuhvaćen je sjeverni dio istočne kolonade: arhitektonska cjelina ugaonog pilona s pilastrom i prva dva stupa kolonade, gledano od kapele sv. Roka. Radovi na ovom dijelu završeni su u listopadu 2005. godine, a sljedeća će faza obuhvatiti južni dio zapadne kolonade s pročeljem palače Skočibučić-Lukaris u koju će se smjestiti budući Muzej sakralne umjetnosti.

KONZERVATORSKI ASPEKTI OBNOVE PERISTILA
Mr. sc. Goran Nikšić, arhitekt-konzervator
Ministarstvo kulture - Konzervatorski odjel u Splitu

Peristil nije samo glavni trg, najreprezentativniji i najbolje očuvan dio splitske carske palače, već i simbol i srce grada, u kojemu su se nagomilali povijesni slojevi, ali i problemi vezani uz konzervaciju graditeljske baštine. Sintagma grada koji se iznjedrio iz Palače upravo je na ovome mjestu najjasnija. Preplitanje svih graditeljskih slojeva, od antike do 20. stoljeća, ponekad i u izvrnutom poretku, gdje su se arhitektonski elementi starijeg stila našli iznad onih kasnijih, rječito govori o gustom povijesnom tkanju u kojemu je na skučenom prostoru, vjekovima sapet zidinama Palače, rastao Grad.

Nakon što su se stoljećima kuće, palače, crkve i kapele i skale interpolirale među rimske kolonade, nakon što su neke od tih gradnji uklonjene u 19. i 20. stoljeću, poneke obnovljene, neke ponovo sagrađene iz temelja, a poneke ostavljene da propadaju, nakon što je i pod trga doživio transformaciju, na početku trećeg tisućljeća započela je sustavna obnova Peristila kao cjeline.

Potaknut inicijalnim sredstvima privatne donacije iz inozemstva, uz dodatnu financijsku potporu Grada i Ministarstva kulture, zahvat koji je u početku zamišljen samo kao čišćenje antičke kamene arhitekture, prerastao je u složen konzervatorski i restauratorski posao koji će obuhvatiti sve segmente, od sanacije temelja i konstrukcije, preko čišćenja i konzervacije kamena, žbuke i ostalih materijala do krajnje prezentacije tog slojevitog spomenika.

Na inicijativu Službe za staru gradsku jezgru Gradskog poglavarstva Splita 2002. godine sastavljeno je stručno povjerenstvo koje je postavilo okvire konzervatorsko-restauratorskog zahvata. Pored predstavnika splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, u radu povjerenstva sudjelovali su stručnjaci firentinskog restauratorskog instituta (Opificio delle Pietre Dure), kao i članovi Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji je 2003. godine započeo opsežne pripreme konzervatorsko-restauratorskog zahvata.

Za prvu fazu radova određen je sjeverni dio istočne kolonade Peristila, gdje je postavljena radna skela. Zatim je načinjena detaljna arhitektonska i fotografska dokumentacija postojećeg stanja i izvršena ispitivanja nedestruktivnim metodama (termografija, magnetometrija, laboratorijska ispitivanja). Na temelju dobivenih podataka određena je metodologija zahvata. Osim što se kod nas rijetko susreće tako temeljito pripremljen konzervatorsko-restauratorski zahvat, radovi na Peristilu, koji su se odvijali kroz 2004. i 2005. godinu, specifični su i po tome što je to jedan od prvih projekata gdje se kao osnovni postupak čišćenja kamena koristi najsuvremenija metoda laserskog čišćenja. Treba istaknuti da je nakon izrazito pozitivnog iskustva na Peristilu (uz prethodne testove na Dioklecijanovom mauzoleju, Jupiterovom hramu i Zlatnim vratima) laser ušao u široku upotrebu u domaćoj konzervatorsko-restauratorskoj praksi. Nadamo se da će se uskoro ta – daleko najsigurnija i najpreciznija – metoda osim na kamenu početi kod nas koristiti i za čišćenje polikromije, metala, drva, papira i ostalih materijala, kao što je to već uobičajeno u svijetu.

Sa šireg konzervatorskog gledišta, prva faza radova na Peristilu postigla je višestruki efekt: osim što je na dijelu antičke kolonade uklonjena stoljetna nečistoća koja je nagrđivala i oštećivala kamen, javnost je senzibilizirana za probleme koje je dosad razmatrao samo uski krug stručnjaka. Tome je pridonijela i izložba koju je priredio Restauratorski zavod Hrvatske, ali i medijska pozornost koja je utjecala na uklanjanje ili barem ublažavanje sadržaja koji su nagrđivali ili čak fizički oštećivali taj najznačajniji povijesni prostor. Danas je Peristil oslobođen neprimjerenih ugostiteljskih stolova i suncobrana, a scenografija kazališnih predstava, koja je usred turističke sezone zaklanjala protiron i onemogućavala normalno kretanje trgom, svedena na minimum. Nakon dugogodišnjih rasprava, konačno je postignut opći konsenzus da se za velike predstave pronađe druga lokacija.
Poslije niza godina zapuštenosti i nebrige, ovi prvi uspješni koraci daju nadu da će se u dogledno vrijeme dovršiti rad na cjelovitoj konzervaciji i prezentaciji Peristila, najvažnijeg dijela Dioklecijanove palače i jednog od najvrjednijih ambijenata nacionalne graditeljske baštine.

- - - - - - - -

KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI RADOVI NA PERISTILU
Sagita Mirjam Sunara, konzervator-restaurator
Hrvatski restauratorski zavod – Restauratorski odjel u Splitu, Odsjek za kamenu plastiku


Izrada dokumentacije
Izvođenju konzervatorsko-restauratorskih radova na Peristilu prethodila je izrada opsežne arhitektonske, pisane i fotodokumentacije kojom je obuhvaćena arhitektonska cjelina pilona s pilastrom i prva dva stupa istočne kolonade, gledano od kapele sv. Roka. Na temelju arhitektonskog snimka postojećeg stanja izrađen je grafički prikaz vrsta i stupnja oštećenja kamena, te su evidentirane sve ranije intervencije, odnosno restauratorski i rekonstruktivni zahvati na izvornoj antičkoj građi. Arhitektonski snimci postali su podloga za unošenje podataka o konzervatorsko-restauratorskim radovima, a u budućnosti će na temelju njih biti moguće pratiti stanje i eventualna nova oštećenja na ovom dijelu Peristila.

Probe materijala i tehnika; ispitivanja
Prvom fazom radova obuhvaćene su probe odabranih metoda i materijala na različitim površinama. Izvršena su pokusna uklanjanja organskih onečišćenja, uklanjanja crne kore, odsoljavanja kamena, probe površinske zaštite i učvršćivanja kamena, sanacije pukotina i njihovog učvršćivanja, te rekonstrukcije nedostajućih dijelova i fugiranja sljubnica. Ovim su radovima prethodila dijagnostička ispitivanja i istražni radovi na konstrukciji objekta, te ispitivanja materijala i stanja površine kamenih elemenata. U tu je svrhu primijenjen čitav niz neinvazivnih tehnika ispitivanja i instrumentnih metoda analize: termografija, ultrazvuk, magnetoskopija, mjerenje potencijala korozije, mjerenje poroznosti kamena, mineraloško-petrografska analiza, rendgenska difrakcijska analiza, spektrometrija emisije rendgenskih zraka potaknuta protonima, FTIR-spektroskopija, mikroskopija, kemijske analize…

Uzroci propadanja kamena Peristila
Na kamenu Peristila evidentirano je nekoliko glavnih vrsta oštećenja i onečišćenja: biološka onečišćenja, površinske naslage (tamne kore), štetne soli, isprana područja i strukturna oštećenja.
Više biljke svojim korijenjem fizički razaraju kamen. Mikroorganizmi (lišajevi, bakterije, plijesni) metaboličkim procesima oslobađaju anorganske i organske kiseline uzrokujući kemijsku destrukciju kamena. Crne kore predstavljaju jedan od najekstremnijih oblika onečišćenja. Uvelike nagrđuju izgled građevine te prikrivaju propadanje koje je u tijeku, a čiji obujam postaje vidljiv tek kada dođe do lomljenja kamene strukture. Anorganska onečišćenja se javljaju na površinama gdje izravno ne dospijeva kiša, a njihova crna boja obično potječe od čestica čađe, u ovom slučaju od čađe nastale izgaranjem ugljena u domaćinstvima i industrijskim postrojenjima. Svoj doprinos stvaranju crnih kora na kamenu dala je i cementna industrija u blizini Splita, koja tijekom 125 godina svog postojanja kontinuirano onečišćuje zrak taložnom tvari. Na problem crnih kora izravno se nadovezuje problem štetnih (topljivih) soli koje su u njima prisutne. Razlistavanje i ljuskanje kamena prekrivenog korom posljedica je rasta kristala soli u porama kamena neposredno ispod njegove površine. Kiša ima višestruko negativno djelovanje na kamen: udari kišnih kapi mehanički izbijaju slabije vezane čestice iz površine kamena i snižavaju njegov reljef, a kako je kišnica obično blago kisela, ona i kemijski razgrađuje kamen. Kamene površine izložene kiši su erodirane, a prisutna su i specifična rupičasta oštećenja (šupljine) koja potječu od fosilnih organizama koji su gradili kamen i koji su uslijed erozije i kapilarne vlage ispali. Razne intervencije poduzimane unutar kolonada Peristila tijekom stoljeća, prije svega interpolacije sakralnih i stambenih objekata, uzrokovale su brojna oštećenja kamene strukture i izazvale poremećaje u statici građevine. Mehanička oštećenja na kamenu Peristila različite su prirode: od raspuknuća stupova nastalih prilikom uklanjanja pročelnog zida kuće u kojoj se nalazila kavana ‘Al Tempio’, do oštećenja nastalih u bombardiranjima u Drugom svjetskom ratu (udarci gelera uzrokovali su rasprskavanje i odvaljivanje površinskih slojeva kamena na mjestima udara). Željezni predmeti sidreni u kamen povećavanjem volumena uslijed korozije također su uzrokovali brojna oštećenja, a kada je 60-ih godina XX. stoljeća Peristil postao pozornica Splitskog festivala, kablovi električne opreme počeli su se postavljati oko stupova i vješati o kapitele što je također ostavilo tragove – odlomljene volute i dijelove akantusovih listova na kapitelima i sl.

Uklanjanje metala, cementa i organskih onečišćenja
Svi zatečeni željezni predmeti (kopče, klinovi, vijci, čavli, nosači električnih instalacija...) uklonjeni su iz kamene strukture. Uz pomoć ručnog klesarskog alata (dlijeto, špica) i, na osjetljivijim površinama, skalpelom, uklonjeno je oko 450 m starog cementnog morta u sljubnicama između kamenih blokova. Mehanički su uklonjene i neadekvatne stare cementne zapune (tašeli), kao i cementni pokrov ("kapa") na gornjoj plohi vijenca, koji se u rubnim dijelovima odvojio od kamena pa je kroz nastale pukotine voda prodirala u strukturu ziđa ispirući vezivo između kamenih blokova, te, erodirajući donje dijelove kolonade na mjestima gdje je kroz šupljine između blokova, izbijala van. Voda je uzrokovala i migraciju soli te koroziju metalnih spojnih elemenata. Površine na kojima su bila prisutna biološka onečišćenja tretirane su biocidnim sredstvom. Ostatci mikroorganizama zatim su uklanjani vodenom parom pod tlakom (steamer).

Čišćenje tamnih naslaga
Na površini kamena Peristila bile su prisutne tri vrste površinskih naslaga: karbonatske kore, sivkastosmeđe kore i debele sulfatne kore bogate česticama ugljika, crne boje. Ispod crnih kora uglavnom se nalazila dobro očuvana žućkasta oksalatna patina. Patina predstavlja tanak prekristalizirani površinski sloj kamena, tj. sloj koji ide od površine kamena prema njegovoj unutrašnjosti. Minerali koji tvore patine su kalcijevi oksalati i oni štite površinu kamena. Tamne su pak naslage nataložene na površini kamena i sadrže štetni kalcijev sulfat, pa ih treba ukloniti. Tamne naslage su čišćene laserima. Laser, kao najsuvremenija metoda čišćenja kamena, omogućuje uklanjanje nepoželjnih slojeva, najčešće sulfatacija, uz istovremeno čuvanje oksalatnih filmova – patine – koji se nalaze između supstrata i naslaga. Princip rada lasera je u osnovi vrlo jednostavan: laserske zrake određene frekvencije reagiraju na tamnu boju prljavštine, u njoj stvaraju rezonanciju i pretvaraju je u sitnu prašinu. Dok su na kamenu prisutne nečistoće, svjetlost se apsorbira, a čišćenje traje. Kada je nečistoća uklonjena, svjetlost se reflektira o čistu površinu kamena, a čišćenje se zaustavlja. Na mjestima gdje su crne kore bile izrazito debele (čak po nekoliko centimetara!), predradnja laserskom čišćenju bilo je mehaničko stanjivanje kora finim klesarskim alatima, zubarskim alatkama i skalpelima. Zbog rizika od oštećenja kamena, prethodno mehaničko čišćenje nije bilo moguće na mjestima gdje su se kore formirale na izrazito erodiranoj površini, oko strukturnih oštećenja kamena i tamo gdje se kamen ljuskasto osipao zbog prisutnih štetnih topljivih soli.

Nejednolikosti, nedovršenosti i tragovi alata
Izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova omogućilo je da se iz neposredne blizine upozna sva vještina i umijeće klesara koji su gradili Peristil, ali i da se uoče sve neujednačenosti i nedovršenosti klesarskih radova, posebno brojne na dekorativnim elementima građevine. Istraživači Palače već su davno zapazili da su kamenoklesarski radovi u carskom zdanju ostali na više mjesta neusklađeni, nedovršeni ili prekinuti tijekom obrade. Na Peristilu su tako zabilježeni nejednaki promjeri i visine stupova, razlike u razmacima između stupova, u visinama kapitela i obliku zubaca (denti) na vijencu. Profili baza stupova obrađeni su samo s prednje strane, prema trgu, dok su otraga samo grubo oblikovani. Akantusovi listovi na korintskim kapitelima različitih su oblika, a i kapiteli sami razlikuju se po visini i obujmu. Jugoistočna strana kapitela drugog stupa tek je grubo klesarski obrađena, dok modiljoni na najsjevernijem bloku vijenca uopće nisu isklesani. Ovi detalji svjedoče o velikoj brzini kojom se moralo graditi kako bi Palača u određeno vrijeme bila završena. Rok za izgradnju Palače bio je samo deset godina!
Nakon uklanjanja crnih kora i drugih tamnih površinskih presvlaka postali su vidljivi tragovi alata kojima su antički klesari prije 1700 godina oblikovali kolonade Peristila. Velike ravne površine kamenih blokova i tijela stupova obrađeni su finom martelinom. U uglovima je zbog nepristupačnosti korištena gradina (dlijeto sa zubima). Na gornjoj plohi vijenca vidljivi su tragovi piketa i špice. Kameni blokovi s gornje strane nisu pravilno obrađeni, pa su neki njihovi dijelovi ispupčeni, odnosno udubljeni i do 15-20 cm u odnosu na prosječnu ravninu vijenca. Na onim dijelovima koji nisu bili toliko dostupni oku, primjerice ispod voluta kapitela, sačuvani su ponegdje tragovi grubljeg dlijeta i špice, no ove su se površina uglavnom dorađivale gradinom šiljastog zuba. Denti i dekorativni elementi između modiljona izvedeni su gradinom. Gradina ravnog zuba korištena je za oblikovanje akantusovih listova kapitela i, najvjerojatnije, za klesanje ornamenata modiljona i kimationa vijenca, no završna se dorada ovih finih dekoracija u pravilu izvodila ravnim dlijetima.

Fugiranje, izrada okapnica i injektiranje
Prostori između kamenih blokova i lakune izvornih sljubnica fugirani su akrilno-vapnenom žbukom. Nove su sljubnice upuštene u odnosu na visinu kamena. Za izradu okapnica, odnosno žbukanje gornjih dijelova istaka i kapitela radi osiguravanja primjerenog pada za otjecanje oborinskih voda, korišten je umjetni kamen. Kao priprema za injektiranje veziva na bazi vapna, Calx Romana, izvedeno je bušenje rupa u sljubnicama između kamenih blokova. Rupe su nakon injektiranja zapunjene akrilno-vapnenom žbukom.

Učvršćivanje nestabilnih dijelova, izrada rekonstrukcija
Na mjestima gdje mu je prijetilo odvajanje i ispadanje, kamen je usidren sidrima od nehrđajućeg metala i zaljepljen epoksidnom smolom. Pukotine su opšivene epoksidnom smolom. Retuš spojeva i sljubnica izveden je umjetnim kamenom. Rekonstrukcije oštećenja također su izvedene u umjetnom kamenu. Kod rekonstrukcije većih formi izrađena je armatura od prokronskih sidara, mjestimice i s pocinčanom žicom. Rekonstruirani su dijelovi obrađeni tako da se  teksturom uklope u izgled okolnih površina.

Zamjena metalnih spojnica između blokova, zaštita kamena i izrada završnog pokrova
Stare korodirane spojnice su izvađene i zamijenjene novima od nehrđajućeg metala (prokron). Slijedeći izvornu, antičku tehnologiju i tradiciju, kopče su nakon postavljanja zalivene olovom. Mjesta na kojima se kamen listao, ljuskao i/ili osipao zbog prisutnih štetnih topljivih soli tretirana su celuloznim oblozima s amonijevim karbonatom. Radi učvršćivanja razlistanog kamena, na problematične je zone nakon desalinizacije prskalicom nanesena otopina barijevog hidroksida. Više od 70% kamenih površina premazano je smjesom etilnog silikata i akrilatno-metakrilatnog kopolimera radi konsolidacije. Završna zaštita kamena izvedena je s amonijevim oksalatom. Kako bi se osigurao primjeren pad za otjecanje oborinskih voda, bilo je nužno na gornjoj plohi vijenca izraditi hidroizolacijski pokrov. Iako je njegova izrada projekt čije je izvođenje planirano integralno za cijeli Peristil, na dijelu obuhvaćenom prvom fazom radova izvedena je samo privremena dvostrešna "kapa“ od vapnenog morta s dva namjenska morta kao zaštitom.

Zaključak
U sklopu do sada izvedenih radova usvojene su metode i postupci koji će se primjenjivati na ostatku građevine.
Zbog složenosti i opsega zahvata konzervatorsko-restauratorski radovi na  Peristilu podijeljeni su u nekoliko faza. Sljedećom fazom radova bit će obuhvaćen južni dio zapadne kolonade s pročeljem palače Skočibučić, u koju se planira smjestiti Muzej sakralne umjetnosti.




Objavljeno: 31. siječnja 2006.

Lektorirano 24. listopada (M. Gojčeta Milić)

 

 

p_002m.jpg

Pretpostavljeni izgled Peristila - idelana rekonstrukcija G. Niemanna (1910.)
p_003m.jpg

Zona obuhvata prve faze radova - pogled s istoka

p_004m.jpg

Zona obuhvata prve faze radova - pogled sa zapada

p_005m.jpg

Crne kore na kapitelima stupova

p_006m.jpg

Tamne presvlake i osoljavanje kamena na vijencu kolonade

p_007m.jpg

Biološka onečišćenja na površini kamena

p_008m.jpg

Strukturna oštećenja kamena na jugoistočnoj strani pilona i pilastra

p_009m.jpg

Detalj spone dvaju lukova prije uklanjanja bioloških onečišćenja

p_010m.jpg

Ista površina nakon čišćenja

p_011m.jpg

Cementni pokrov na gornjoj plohi vijenca kolonade

p_012m.jpg

Gornja ploha vijenca nakon uklanjanja cementnog pokrova

p_013m.jpg

Uklanjanje anorganskih onečišćenja laserom

p_014m.jpg

Detalj kapitela tijekom čišćenja

p_017m.jpg

Nove sljubnice izrađene su u akrilno-vapnenom mortu

p_018m.jpg

Stare cementne zakrpe djelomično su uklonjene

p_019m.jpg

Rekonstruktivni zahvati izvedeni su umjetnim kamenom

 

p_020m.jpg
Željezne spojnice između kamenih blokova zamijenjene su spojnicama od nehrđajućeg čelika
p_021m.jpg
Radi osiguravanja primjerenog pada za otjecanje oborinskih voda izrađen je dvostrešni hidroizolacijski pokrov na vrhu kolonade
p_022m.jpg
Završna zaštita kamena
p_023m.jpg
Sjeverni dio istočne kolonade nakon konzervatorsko-restauratorskog zahvata
p_025m.jpg
Faze projekta obnove i zaštite Peristila.






 
Discuss (5 posts)
Četvrta faza projekta
Jul 08 2009 19:56:14
Četvrta faza projekta obnove i sanacije Peristila završena je krajem prošlog mjeseca. Novi voditelj konzervatorsko-restauratorskih radova bivši je student Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Ivan Sikavica. On je predvodio stručni tim sastavljen uglavnom od diplomiranih studenata restauracije splitske Akademije. Detalje o izvedenim radovima, uz pregršt zanimljivih fotografija, ubrzo donosimo na stranicama našeg časopisa.


_KUNENA_BBCODE_HIDEIMG
#13
Komentar
Jul 26 2009 17:18:41
Po ovom navodu čitatelj pretpostavlja da su svi ti studenti UMAS-a (a nema ih baš puno) obavljali radove pro bono isključivo u svrhu prakse. Bilo bi fer navesti da su bili angažirani putem autorskog ugovora što rijetko koji student dobiva priliku.
Meni nije jedino jasno kako se spomenik "takvog kalibra" daje u rukama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom iz klesarske škole u Pučišćima i sl., dok imamo restauratora na burzi koliko hoćeš. Toliko o stručnom timu koji spominjete...
Nadam se da bar voditelj, koji je očigledno jedini školovan restaurator, piše dokumentaciju...
#22
Neutemeljena kritika
Jul 26 2009 17:53:33
Ugovor po kojem su izvođači angažirani na projektu nije bio tema prvog posta. Primjedbu da se spomenik daje u ruke zaposlenika sa srednjom stručnom spremom držim potpuno neutemeljenom. Na ovom je projektu angažirano devet diplomiranih konzervatora-restauratora. To su: Ivana Hodak, Ivka Lipanović, Vinka Marinković, Mladen Matijaca, Iva Paduan, Ivana Petković, Željka Radić, Ivan Sikavica (voditelj radova) i Sagita Mirjam Sunara (voditeljica dokumentacije). Angažiran je i jedan student završne godine studija konzervacije-restauracije, Malik Palčok. Studenti nižih godina specijalističkog usmjerenja konzervacija-restauracija kamena UMAS-a doista su proteklih godina dio praktične nastave obavljali na Peristilu, pod nadzorom voditelja i nastavnika.
Kako projekt sanacije i obnove Peristila uključuje klesarske radove, na projektu su angažirana trojica klesara: Frane Oreb, Frane Prižmić i Toni Paladin. Ne vidim što je tu sporno.

Molim da se ubuduće svi korisnici foruma potpisuju punim imenom i prezimenom; jedino tako on može postati mjesto otvorenog dijaloga.
#25
Peristil iz novina
Nov 29 2009 20:13:28
BABIĆ, F., "Zablista kamen na carskom trgu - završen dio radova na Peristilu", Slobodna Dalmacija, 4.7.2009., www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/...d/60631/Default.aspx

BABIĆ, F., "Montiranje: skele za umivanje carskoga trga", Slobodna Dalmacija, 14.9.2009., www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/...d/69982/Default.aspx


_KUNENA_BBCODE_HIDEIMG
#101
Pogled na peristilske kapitele
Nov 29 2009 20:29:57

_KUNENA_BBCODE_HIDEIMG
#102

Discuss this item on the forums. (5 posts)

Login Form

404 Not Found

404 Not Found

/RequestFormattedAds.aspx was not found on this server.


Resin-3.0.18 (built Fri, 24 Feb 2006 02:47:03 PST)